Kaštel u Krku

Kaštel su krčki knezovi gradili stoljećima u nizu svojih naraštaja, od 12. do 15., a današnji oblik dobio je tijekom kasnoga srednjeg vijeka. Spretno je uklopljen u rimske gradske zidine, a sastoji se od četiri kule, zidina i prostranoga atrija s vodospremom u kojem su se sklanjali vojnici i građani u vrijeme opasnosti. Među kulama dominira tzv. sudnica, pravokutna kula na kojoj se nalazi i datacija na luneti. Prvobitno je građena za toranj krčke katedrale, a naknadno je uklopljena u kaštel. U slojevima njezinih zidova pronađene su freske, pa je moguće i da je služila za liturgiju, te je poslije postala sudnicom. Druga kula nosi ime "Okrugla" ili "Venecijanska" jer je obnavljana u doba mletačke vlasti, a Mleci su 1500. godine na nju naknadno uzidali ploče s lavom Svetoga Marka i natpisom Aureae Venetorum libertati (Svetoj venecijanskoj slobodi). Okrugla kula ima i topovske niše, nimalo slučajno okrenute prema gradu. Jedan je od običaja Venecije nalagao da se na taj način osiguraju od svojih vazala. Treću kulu zovi i "Austrijskom" jer je obnovljena u doba Austro-Ugarske. Kada je uklopljena u kaštel, preuzela je ulogu stražarnice, promatračnice i stambenoga dijela za vojskovođe. Na vrhu kule ugrađen je romanički prozor prema moru, a na zapadnoj strani zazidana su vrata koja su služila kao prolaz prema zidinama ili kao izlazak iz kule. Na sjeverozapadu kaštela, ondje gdje bi se očekivala četvrta ugaona kula, nalazi se "mašikul", stražarsko mjesto koje je bilo natkriveno i ograđeno, a dojam ništa ne umanjuje to što nije "prava kula". U Frankopanskome kaštelu, na okrugloj kuli, zabilježen je i kneževski plemićki grb prije nego što su ga, zbog promjene prezimena, zamijenili s glasovita dva lava koja dijele kruh. Stari je grb bila šesterostruka zvijezda, a zajedno s novim zabilježen je i u krčkoj katedrali.