Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina, Košljun

Otočić Košljun napučen je još u antičko doba i tada je na njemu bio utvrđeni ljetnikovac. Od toga i danas nosi ime – lat. castellum, Košljun. Od 9. stoljeća na njemu djeluje glagoljaška benediktinska opatija Svete Marije, a temelji benediktinske trobrodne romaničke crkve pronađeni su ispod današnje samostanske crkve. Dolaskom franjevaca i darom Ivana VII. Frankopana i njegove kćeri Marije Katarine, benediktinska je crkva povećana i posvećena Navještenju Marijinu. Današnji kompleks samostana sastoji se od redovničke crkve, samostanske zgrade i klaustra, srednjovjekovne fortifikacije i kapele Svetoga Bernardina, samostanskoga groblja, perivoja, vrtova, zavjetne kapele i otočkoga pristana. Na samostanskoj arhitekturi preteže kasna gotika s konca 15. stoljeća te osobito renesansa 16. stoljeća. Osim crkve posjetitelji mogu razgledati zanimljive muzejske zbirke raritetnih knjiga i inkunabula, etnografske zbirke, eksponate životinja, makete brodova te botanički vrt s 400 vrsta biljaka. O stoljetnim vezama košljunskih franjevaca i krčkih plemića svjedoči grob Marije Katarine u košljunskoj crkvi. Oporučno je u svrhu proširenja košljunske crkve fratrima ostavila 1000 dukata i navela "tijelo svoje predajem zemlji iz koje je nastalo". Venecija joj kao dvostrukoj mletačkoj nevjesti devet godina nije htjela udovoljiti, pa je na Košljunu sahranjena tek 1529. godine. Pokraj Katarinina groba još je jedna nadgrobna ploča bez imena, no s prikazom Svetoga Ivana Krstitelja, zaštitnika Katarinina oca. Možda je zaista Ivan VII., zadnji od Frankopana koji su stolovali i vladali na Krku, potajice bio pokopan na Košljunu uz svoju kćer?