PALAČA S BRETEŠ-ČUVAROM

Kaštel Zrinskih, Brod na Kupi

"Uz rijeku Kupu, na 220 metara nadmorske visine, Frankopani su u 15. stoljeću podigli drveni kaštel koji je postao jezgrom naseljavanja. Naslijedivši ovaj posjed, na njegovim je temeljima 1651. godine knez Petar Zrinski podigao novo zdanje, želeći ojačati obranu doline od prodora Osmanlija."

Kada se Frankopani prvi put spominju na Kupi, bit će da im nije bilo milo. Riječ je o sudskoj zabrani iz 1481. godine kojima im se zabranjuje da na svojim posjedima od zagrebačkih trgovaca ubiru maltarinu, i to u Lukovdolu, Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu, Hreljinu i Vrbovskom. Sve su to mjesta na starome putu preko Gorskoga kotara do gradova i luka u Primorju. Brod na Kupi smješten je na samoj tromeđi puteva prema Hrvatskome primorju, Sloveniji i Pokupskome prigorju. Kaštel Zrinskih, podignut na temeljima starijega frankopanskog, masivna je kamena dvokatnica četverokutna tlocrta, visine prizemlja s tri kata, šatorasta krova s buzdovanom na vrhu, s prozorskim otvorima na sve četiri strane. Pročelje je naglašeno monumentalnim kasnorenesansnim portalom. Od obrambenih elemenata dvorac je na svim pročeljima imao puškarnice, a na posljednoj etaži "breteš" − obzidani element s otvorom iz kojega se bacalo užareno olovo, ulje ili kamenje na neprijatelja koji je pokušavao provaliti vrata. Uže područje bilo je opasano obrambenim zidom, a 1670. godine u kompleksu je sagrađena crkva posvećena Svetoj Mariji Magdaleni. Posebnost tadašnjega utvrđenoga grada bila su tri tajna podzemna prolaza koji su služili za bijeg u nuždi, a izlazi su im bili − u središtu župne crkve, na obali rijeke Kupe i u spilji Vučja jama. Pretpostavlja se da je u prvoj polovici 18. stoljeća kaštel temeljito obnovljen i nadograđen za jedan kat.