KOLIJEVKA "DRŽAVINE

Kaštel Gradec

"Podignut daleko od morske obale, skriven od pogleda, zavučen je u šumu povrh puta kojim su bili povezani grad Krk na zapadnoj obali s poljoprivredno bogatim općinama na istočnome dijelu otoka. To je rodno mjesto kasnije frankopanske feudalne "državine". Kada godine 1322. krčki knez Nikola naziva kaštel Gradec svojom očevinom, bjelodano je da tada već nekoliko naraštaja budućih Frankopana vlada s toga mjesta..."

Gradec, prvi posjed knezova Krčkih te poznat i kao utvrda Rovoznik, u tlocrtu ima oblik nepravilna šesterokuta veličine 22 x 20 metara. Njegova jednostavna unutrašnjost sastojala se od maloga dvorišta, izduljene glavne prostorije te kuhinje s ostavom. Danas je teško povjerovati kako su se u tako malome i skromnome zdanju mogli odvijati veliki i važni poslovi, ali u to doba to je uistinu bilo središte vojne, političke i upravne moći. U njemu se izdaju isprave, održava skupština predstavnika svih krčkih općina, crkvene i mletačke vlasti te je ono, osim na lokalnoj razini, i dio širega mediteranskoga kruga. Naime, krčki knezovi vrlo su brzo dobili titulu upravitelja otoka Brača, Hvara, Korčule i Lastova, a jedan od knezova bio je za kratko načelnik Splita. Gradec je napušten u 15. stoljeću i od njega su ostale samo ruševine, koje su djelomično konzervirane. O životu u utvrdi svjedoči i narodna predaja i pjesma: "Kad se ženil Frankopan, put od Gradeca do Vrbnika je bil sav pokriven z' raknami." Rakna su sagovi, tapiserije koje je "nevistica", mlada, rukom tkala prije vjenčanja. Zamislite taj prizor kada makadamskim putem krenete u šetnju do kolijevke Frankopana.