Pavlinski samostan, Crikvenica

U početku bijaše to zapuštena crkvica Uznesenja Blažene Djevice Marije, dok na tome mjestu nije sagrađen samostan − velika građevina utvrđena okruglom kulom, sa zatvorenim dvorištem i velikom vodospremom. Nije Frankopan slučajno izabrao sljedbenike Svetoga Pavla Pustinjaka, koje je narod zbog njihovih bijelih habita zvao "bijelim fratrima". Red koji je u Hrvatsku došao iz Mađarske, četiri stotine godina koliko su pavlini bili u Crikvenici, za cijeli je Vinodol bio rasadnik duhovne kulture, prosvjete, umjetnosti, znanosti, medicine, ljekarništva i drugih djelatnosti. U samostanu je prvu naobrazbu stekao i Juraj Julije Klović Hrvat (Georgius Julius Croata), rođen u Grižanama 1498. a umro u Rimu 1578., svjetski glasoviti minijaturist − Mali Michelangelo. Samostan u Crikvenici djelovao je do 1786. godine kada je red Pavlina dekretom austrijskoga cara Josipa II. ukinut. Bio je to velik udarac za razvoj i kulturu Crikvenice, raspuštena je samostanska knjižnica, otuđeno je opsežno samostansko umjetničko i znanstveno blago te vrijedni povijesni zapisi na glagoljici. Od tada je samostan prošao mnoge prenamjene. Godine 1893. samostan-kaštel obnavlja se i preuređuje u lječilište, kasnije u dječji dom i odmaralište. Sadašnji sljednik zadužbine, hotel "Kaštel", veliku pozornost posvećuje sjećanju na pavline i Frankopane. Na glavnome ulazu, na nadvoju dvorišnoga portala, grb pavlinskoga reda s dva lava koji pod palmom lome kruh svjedoči i dalje o svojim frankopanskim korijenima.